Proljetna vila šparoga
Wed, Mar 17, 2010
Ubrzo nam stiže proljeće, joj jedva čekam! Obožavam proljeće, sunce, procvjetale voćke, ali što se tiče gastronomske ponude nezaobilaznu vilu proljeća – šparogu. Ime šparoge dolazi od grčke riječi asparagus, što znači izdanak i napominjem vrlo je zdrava. Piše se kako šparoge imaju malu energetsku, a veliku nutritivnu vrijednost s obzirom na bogatstvo mineralnim tvarima i vitaminima. Najbogatije su kalijem, zatim fosforom, sumporom, kalcijem i magnezijem, a sadrže i prilično mikroelemenata, kao što su željezo, bakar, cink, fluor i jod. Šparoga sadrži i rutin, tvar koja jača stjenke krvnih žila i štiti kapilare od oštećenja. Iako šparoga službeno nije priznata kao ljekovita biljka, blagotvorno djeluje protiv zatvora, preporučuje se slabokrvnim osobama, upotrebljava se kao oblog protiv ekcema, odlična je hrana za dijabetičare. Međutim, najznačajnije je njezino diuretično svojstvo, jer pomaže pri otežanom mokrenju.
Prilikom pripreme jela od divlje šparoge koriste se samo mekani vrhovi. Interesantno je napomenuti da je šparoga jedna od najstarijih samoniklih kultura Mediterana, koja je uzgajana još u antičko doba. Doznajem da su i stari Egipćani znali cijeniti njezino bogatstvo: divlju šparogu, koja je rasla uz rijeku Nil, osim za prehranu nudili su bogovima na dar, a čak su i u grobnicama faraona pronađene slike šparoga. Kako ju je najbolje pripremiti? Pa ne bih se mogla baš odlučiti, odlična je bilo u fritaji s jajima (kajgana), šugu (gulaš) ili se od šparoga pripremi juha. Kada malo bolje razmislim ipak obavezno treba probati šugo od šparoga s domaćim njokima, nema bolje!
No treba je i ubrati! Nemojte se prestrašiti ukoliko nekoga vidite kako s izgrebenim rukama zadubljeno gleda u žbunje i ne doživljava ništa oko sebe. Sve je u redu - tako se traže šparoge. J
by: Silvija Kos