Valamar Blog

Ovaj je petak , kako je i najavljeno u postu Istra i doživljaj rezerviran za post o Istri. Kao što naslov sugerira, danas ćemo sa par riječi zagrebati površinu jednog dijela identiteta najvećeg jadranskog poluotoka, onog vezanog za kvalitetnu vinsku kapljicu.
Kada se priča o Istri i njezinim vinogradima, vinskim sortama, vinskim cestama…, prvo moramo spomenuti izuzetno povoljan geografski položaj. Istra je “polegnuta” u more u smjeru jugozapada i odlična je podloga za preko 6 000 hektara vinograda. Malvazija i teran najpoznatije su istarske sorte, a rade se ovdje još i cabernet sauvignon, refošk, merlot, muškat, chardonnay, pinot…

Istra je poznata i po svojim vinskim cestama kojima će biti posvećen i zaseban post, a podijeljena je na 4 vinska područja. To su: Vinogorje Zapadna Istra (Bale, Brtonigla, Buje, Fažana, Grožnjan, Kaštelir-Labinci, Ližnjan, Marčana, Medulin, Novigrad, Poreč, Pula, Rovinj, Sv. Lovreč, Umag, Višnjan, Vižinada, Vodnjan, Vrsar), Vinogorje Centralna Istra (Buzet, Barban, Cerovlje, Gračišće, Kanfanar, Karojba, Lanišće, Lupoglav, Motovun, Oprtalj, Pazin, Sveti Petar u Šumi, Svetvinčenat, Tinjan, Žminj) i Vinogorje Istočna Istra (Kršan, Labin, Pićan, Raša, Sveta Nedelja). Ono što ima najveći utjecaj na raznolikost vina i njegovu kvalitetu su sunce i posebnost tla - uz more se radi o “crljenici”, a u unutrašnjosti o “bijeloj zemlji”. Istarska vina zaslužila su mnoga priznanja (Matošević, Degrassi, Kozlović, Coronica, Poletti…), a u ovom prvom postu o istarskim vinima ukratko ćemo predstaviti dvije sorte po kojima je Istra najprepoznatljivija.

Malvazija (bijela, istarska) – sorta je to koja korijene vuče još iz antičkih vremena, a radi se o bijelom vinu slamnato žute boje sa zlatnom nijansom, harmoničnom i lagano aromatičnom. Slaže se odlično sa bijelom ribom, školjkama, nemasnim predjelima, jelima od bijelog mesa, sirevima, a poslužuje se na temperaturi od 8-10 °C.

Teran crni (terrano) - autohtona sorta Istre i bližeg kraškog područja. Odlikuje ga intenzivna, rubinsko crvena boja i naglašena kiselost koja mu uz tanine daje zaobljenost i jak, robustan i pun okus, ali izuzetno harmoničan i pitak. Neki enolozi smatraju teran ljekovitim zbog tanina. Jela s kojima se teran izvrsno sljubljuje mesna su jela i predjela, posebice divljač i pršut. Najbolje karakteristike iz njega se “izvlače” kada je poslužen na temperaturi 18 - 20 °C.