Valamar Blog

Linđo je stari tradicionalni ples dubrovačkog kraja. Pleše se uz svirku narodnog instrumenta ljerice. Linđo je rođen u selima sjeverozapadno od Dubrovnika, a dobio je ime po jednom stanovniku Župe dubrovačke, koji se zvao Niko Lale.

Kako u to doba nije bilo modernih medija, ljudi su se zabavljali plešući narodna kola, svirajući i pjevajući. Niko je bio nadaren svirač ljerice, instrumenta dubrovačkog kraja, iako je imao jedan prst oštećen. Često je svirao na seoskim zabavama i svadbama. Jednoga dana je kopajući vrt bacio dikelu i rekao: “neće Niko više kopati”. Zarađivao je za život svirajući po seoskim svadbama i zabavama. Dobio je nadimak Linđo.

Njegov lik je naslikao u Dubrovačkom teatru Marina Držića hrvatski slikar Vlaho Bukovac. Niko Lale - Linđo sahranjen je na groblju Danče, ali njegov lik i njegovo ime ostali su živjeti u narodu.

Folklorni ansambl Linđo nosi njegovo ime. Osnovan je u Dubrovniku davne 1964. godine. Do danas je kroz ansambl prošlo više od tri tisuće članova, a danas broji tristotinjak mladića i djevojaka u dobi do 30 godina koji plešući u izvornim nošnjama (imaju ih više od tisuću i pol) svjedoče o bogatstvu kulture i folklora svoje domovine i svoga dubrovačkog kraja.

Za vrijeme plesa, kolovođa uzvikuje komande koje su često erotičnog karaktera:

„Igraj Linđo, dobro je bilo
Samo živo, živo, živo.
Okreni je, obrni je,
Iz našega sela nije..
Daj joj vjetra, nije ti sestra.
Tri put skoči na istoj ploči.
Slomi joj kosti, Bog će ti prostit.
Udri jače, rekla je da’ će,
ma ne zna kad će.
Dosta je loma, nije cura goma.
Fermaj Linđo, dobro je bilo.”

Svakog ponedjeljka i petka u tijeku turističke sezone u prostorijama Lazareta u Dubrovniku s početkom u 21,30 sati linđovci održavaju svoje redovne nastupe, a nastupaju i u sklopu Dubrovačkih ljetnih igara.