U prvom tekstu o slavnim Dubrovčanima glavna je uloga pripala Ivanu Gunduliću, a u današnjem postu osvrnut ćemo se na lik i dijelo velikog dubrovačkog znanstvenika - matematičara, astronoma, geodeta, fizičara, filozofa i isusovca Ruđera Boškovića.

1711. U obitelji Pave Bettera i Nikole Boškovića rodio se sin Ruđer. Nakon završetka nižeg školovanja, stariji brat Baro odvodi mladog Ruđera na isusovački kolegij u Rim.

1736. Počinju se pojavljivati prve Boškovićeve znanstvene rasprave s područja astronomije, matematike i fizike. Ove studije odmah skreću pažnju na mladog autora koji u to vrijeme već predaje na nižim isusovačkim učilištima.

1740. Bošković postaje profesor matematike na rimskom Kolegiju.

1742. Povjerena su mu istraživanja pukotine na Crkvi Svetog Petra u Rimu.

1745. Iz tiska izlaze djela “De Viribus vivis” i “De Continuitatis lege”.

1747. Bošković je u Dubrovniku i to mu je zadnji boravak u rodnom gradu. Od tada će mu pisma sestri, bratu i vladi biti jedina veza sa Gradom.

1755. Zajedno sa Le Maireom objavljuje “De Litteraria expeditione”

1757. Bošković napušta mjesto profesora na rimskom Kolegiju. Odlazi u Beč gdje radi na životnom djelu “Teorija prirodne filozofije”.

1758. “Philospphiae naturalis theoria” izlazi u prvom, bečkom izdanju.

1759. Boškovićev put u Francusku i početak intenzivne diplomatske djelatnosti.

1760. Dolazak u London, iz tiska izlazi znanstveni ep “De Solis ac Lunae defectibus”.

1761. Bošković postaje član londonskog Royal Society. Po nalogu ovog moćnog znanstvenog društva odlazi u Carigrad radi motrenja prolaza Venere ispred sunca.

1762. Bošković je u Poljskoj. Započinje pripremu djela o svojim znanstvenim putovanjima.

1763. Povratak u Italiju i izbor za profesora matematike na sveučilištu u Paviji.

1770. Za Boškovića u Milanu osnivaju katedru optike i astronomije, a sudjeluje i u osnivanju zvjezdarnice u Breri.

1773. Zbog sukoba oko uprave nad zvjezdarnicom Bošković napušta Breru i Milano, te prelazi u Pariz gdje radi u krugu enciklopedista.

1782. Boškovićevo se zdravstveno stanje pogoršava. Naporni radovi ostavili su tragova na njegovim živcima. Povlači se u Bassano gdje do samouništenja radi na rukopisu “Opera pertinentia ad opticam et astronomiam”. Ta knjiga izlazi 1785. u pet svezaka u Bassanu.

1786. Duševno bolestan u Breri.

1787. Bošković umire u Milanu. Pokopan je u Crkvi svete Marije Padovanske.

(ref: Volite li Dubrovnik?, Slobodan Prosperov Novak)