Valamar Blog

Knežev dvor (rektorova palača) u Dubrovniku zgrada je u kojoj se danas nalazi Povijesni muzej, a nekad je kao najvažnija javna zgrada u Dubrovniku predstavljala mjesto sjedišta dubrovačke vlade i kneza (rektora). Knez je u dvoru imao stan i ured u kojima je boravio u vremenu mjesečnog mandata, i nije ga smio napuštati osim u iznimnim slučajevima (državnički i protokolarni razlozi).

Na prostoru gdje se kasnije razvio Knežev dvor u 13. stoljeću se spominje utvrda - “castellum”, okružena sa četiri ugaona tornja. Po uzoru na rimsku i venecijansku tradiciju utvrda se postupno pretvara u palaču, da bi 1435. u eksploziji baruta u oružarnici Knežev dvor bio razrušen. Današnja struktura Kneževog dvora nastala je njegovom ponovnom obnovom, a projekt je vodio Onofrio de la Cava, inženjer iz Napulja. Knežev dvor se obnavlja u kasno-gotičkom stilu, a tada se grade vodovod i dvije fontane.

Nakon toga, zgrada je još dva puta znatno oštećena i to u još jednoj eksploziji baruta (1463.) i u velikom potresu koji je Dubrovnik zadesio 1667. godine. Novim radovima na zgradi nakon tih događaja u nekim detaljima ucrtan je i renesansni potpis, a poslije i barokni.

Svoju funkciju Knežev dvor obavlja do 1808. sve do ukinuća Dubrovačke republike. Osim što u njemu danas djeluje Povijesni muzej, atrij Kneževog dvora izuzetno je zahvalna pozornica za održavanje koncerata i drugih kulturno - umjetničkih događaja (Dubrovačke ljetne igre i festival Julian Rachlin, koncerti Dubrovačkog simfonijskog orkestra)